Zakonodavstvo

Bruxelles – Postoje značajne razlike u praćenju problematičnog kockanja u Europi – nova studija

Postoje značajne razlike u načinu na koji europske zemlje prate i izvješćuju o problematičnom kockanju, prema a Nova studija objavio City, Sveučilište u Londonu.

Studija je otkrila da samo 12 zemalja ima redovita nacionalna istraživanja o rasprostranjenosti problematičnog kockanja i da postoje značajne razlike u alatima za mjerenje i metodologijama koje se koriste u tim istraživanjima. Studija je pokazala da se razine problematičnog kockanja u europskim zemljama kreću od 0.3% do 6.4% odrasle populacije, ali značajne razlike u nacionalnim metodama istraživanja, alatima za provjeru, vremenskim okvirima istraživanja i ciljnim dobnim skupinama, otežavaju bilo kakvu smislenu usporedbu između zemalja.

Paneuropska studija pregledala je okvire praćenja i izvješćivanja 20 europskih zemalja, [1] koji pokrivaju razdoblje 2015.-2020., i procijenila je nacionalne pristupe mjerenju problema kockanja i metodama izvješćivanja, uključujući relevantne istraživačke studije i alate za provjeru koji se koriste za mjerenje problema kockanje i sakupio prijavljene razine problema kockanja. Studija, koja je također pregledala razine uključenosti u kockanje, zaključuje da bi zajednički pristup praćenju i izvješćivanju problematičnog kockanja pomogao poboljšati razumijevanje problematičnog kockanja i njegove rasprostranjenosti u Europi.

Studiju je naručila Europska udruga za igre na sreću i klađenje (EGBA) kao dio EGBA-ine obveze da pridonese većem istraživanju i razumijevanju ponašanja u vezi s online kockanjem u Europi. U tom smislu, EGBA se nada da će studija i njezini nalazi doprinijeti boljem razumijevanju problematičnog kockanja i podržati otvoreni i inkluzivni dijalog s drugim dionicima o najboljim praksama, potaknuti zajedničkije razumijevanje problematičnog kockanja i njegove rasprostranjenosti te podržati učinkovite i dokaze pristupi koji se temelje na smanjenju štete povezane s kockanjem. 

Maarten Haijer, glavni tajnik EGBA-e, rekao je: „Naši članovi su u potpunosti predani promicanju jače kulture sigurnijeg kockanja u Europi i kroz ovu studiju želimo pozitivno doprinijeti razumijevanju problematičnog kockanja i njegove rasprostranjenosti u Europi. Iz studije se jasno ističu značajne razlike u načinu na koji se problematično kockanje prati i prijavljuje u Europi. Pomak prema uobičajenijem i redovitijem okviru praćenja i izvješćivanja o problematičnom kockanju koristio bi svim dionicima u sektoru igara na sreću i podržao učinkovitije politike prevencije utemeljene na dokazima.” 

Ključni nalazi iz studije:

• 12 zemalja [2] ima redovita, sustavna nacionalna istraživanja o uključenosti u kockanje i razinama problematičnog kockanja. Najčešća istraživanja provode se tromjesečno, a najdulji interval je 5 godina.
• Nacionalna istraživanja provode se različitim metodama. Ankete o rasprostranjenosti kockanja ili ankete o kockanju među stanovništvom koriste se u 7 zemalja, dok su ankete o zdravlju preferirano sredstvo u 3 zemlje.
• Dobni raspon ispitanih razlikuje se od zemlje do zemlje. Minimalna dob za sudjelovanje u "odraslim" anketama varira od 15 do 18 godina. Maksimalna dob za uključivanje u istraživanje varira od 64 do 75 godina, a neke zemlje nemaju gornju dobnu granicu.
• 3 zemlje procjenjuju razine prevalencije problematičnog kockanja na temelju broja igrača koji su se sami isključili.
• Razine problematičnog kockanja procjenjuju se iz anketa pomoću raznih alata za provjeru. 4 zemlje koriste više od jednog alata za provjeru u odnosu na isto istraživanje. Najčešći alat za probir je PGSI i usvojen je u 9 zemalja.
• Problem kockanja obično se definira prema IDC-10 ili DSM kriterijima, ili prema oba.
• Kockanje se kreće od 32.9% do 80% stanovništva u pregledanim zemljama.
• Prijavljene razine problematičnog kockanja kreću se od 0.3% do 6.4% u pregledanim zemljama. Postojeća odstupanja u metodama istraživanja, alatima za provjeru, vremenskim okvirima istraživanja i ciljnim dobnim skupinama otežavaju bilo kakve smislene usporedbe između zemalja.